
Slava im je bila suđena, a rokenrol poziv koji se nije smeo ignorisati. Gale, Tomica, Bane i drugari zakleli su se ideji da mu ostanu verni. I, kao u svim velikim rok epopejama, od strelovitog uspeha i rasprodatih tiraža, preko pauza i ponovnog sviranja, ovaj bend istrajava i dan-danas živi svoju muziku. Proverite – svratite ponekad u prepune sale kojima gospodari troglavi pas, garantovano je da ćete se naježiti…
U ovoj zvaničnoj biografiji benda Kerber, Miloš Petković iznosi mnoštvo važnih podataka i izjava ljudi nezaobilaznih u istoriji benda, koji jasno pokazuju i dokazuju veličinu i važnost ove jedinstvene rok grupe. Ipak, mnogo više od toga pokazuje nam dušu i karakter ljudi iza imena Kerber, njihove snove i nade, želje i stremljenja, kao i njihovu potrebu da, uprkos slavi i nasleđu dobrog zvuka koji su izgradili, ostanu obični ljudi, stanovnici svog voljenog Niša.
U nastavku članka pročitajte šta o ovoj knjizi piše književni kritičar Milica Milenković iz Svrljiga.
Kerber – Hronike troglavog psa : muzej Kerberovih uspomena
(Miloš Petković: Kerber – hronike troglavog psa, Čarobna knjiga, 2022)
Za sve ljubitelje i verne fanove Kerbera i Miloša Petkovića, knjiga Kerber – hronike troglavog psa predstavlja pravo mesto na kojem su u najlepšem obliku – rečima, razgovorima, pesmama i fotografijama – sačuvane uspomene ovog rock’n’roll benda koji je obeležio kako nišku tako i jugoslovensku muzičku scenu.
Knjiga je osmišljena kao podzemno mesto između sna i jave, gde ulazak Pisca ili Hroničara, i susret sa Kerberom, a potom i monolitima predstavlja po jedan prelaz iz sadašnjosti u prošlost ovih momaka koji su od prve pesme i prvog nastupa na Subotičkom festivalu autorskih bendova 1983. promenili tonove srpske i jugoslovenske muzike.
Pored sadašnje stalne petorke (Goran Šepa Gale – vokal, Tomislav Nikolić – gitara, Branislav Božinović – klavijature, Zoran Madić – bas-gitara, Nebojša Minić – gitara i Josip Hartl – bubanj), kroz knjigu defiluju ličnosti koje su se na Kerberovom muzičkom putu pojavljivale, dolazile i odlazile, smenjivale ili zauvek ostajale.
Protagonisti silaze sa zidova uspomena, postera, fotografija, starih novina… Prenose svoja sećanja, osećanja i lepotu druženja za koje mnogi okupljeni u ovom muzeju često koriste jednu reč – „prijateljstvo“.
Između Muzeja Kerberovih uspomena i dvorane sa monolitima, ovo je priča o ostvarenom snu Mezimca, mitološka bajka Hroničara, muzejska postavka jednog muzičkog dela i traganja, velikih i proživljenih snova, na čijim vratima stoji Kerber predstavljajući čuvara podzemnog sveta u koji svakoga pušta da uđe, ali nikome ne dozvoljava da izađe van. Tako je i sa muzikom Kerbera, ko ih jednom čuje, ostaje zauvek „zarobljen“ u magiji spoja reči i muzike.
Kerber – hronike troglavog psa takođe je i antologijski izbor najlepših tekstova pesama koje izvodi ova grupa. I ne samo najlepših, već onih koje je auditorijum sam izabrao, doživeo pa čak i proročki preživeo. Neke od pesama imale su i proročki karakter (Seobe), a neke ostaju kao spoj univerzalnih dometa našeg muzičkog ukusa kojem se generacije i generacije vraćaju.
Paralelno sa pričom nastanka i života Kerbera teče i jedna šira istorijska priča postojanja i gašenja Jugoslavije. Iako su se uvek klonili naglih istorijskih trenutaka, jednako su delili sudbinu svog naroda poručujući da je pesma jedina sloboda i da umetnici ne mogu da stvaraju u zlim vremenima.[irp]
Albumi koje potpisuje Kerber su: Nebo je malo za sve (1983), Ratne igre (1985) Seobe (1986), Ljudi i bogovi (1988), Peta strana sveta (1990), Zapis (1996) i Sabrana dela (2009). Od naziva albuma do naslova pesama i stihova – oseća se jedna posebna južnjačka literarna nota koju su veštom muzikom, Galetovim prodornim glasom kojem nije sličan niko na našim prostorima, preobrazili u sopstveni identitet u muzici.
Nije slučajno pisac Miloš Petković izabran za hroničara Kerberovih uspomena. Njegov literarni senzibilitet i stil bliski su stilu i svemu onome što simbolizuje ovaj bend: magija reči, duboko osećanje za iracionalno, igra mitologije i stvarnog, čaranje…
Ruka kojom Petković dodiruje monolite i naša je ruka, on nam prenosi osećaj susreta sa velikanima ovog benda, vodi nas u „beskrajnu priču“, u „bajku rokenrola“ koja u stvari nema svoj početak i svoj kraj, kao i Kerber – čuvar podzemnog sveta – koji ovde stoji kao čuvar jedne epohe koju su obeležili njegovi tvorci ostavljajući čitaocima i onima koji vole da slušaju muziku – pesmu i priču za pamćenje.
Milica Milenković
Na ovom linku možete pročitati besplatno odlomak iz knjige.
Mega blog na društvenim mrežama:
▶ FACEBOOK : http://www.facebook.com/FilmskiTrejleri
▶ TWITTER : https://twitter.com/mega_blog
▶ YOUTUBE : https://www.youtube.com/user/FilmskiTrejleri







